Najzeleniji otok Hrvatske smješten je u dubrovačkom arhipelagu, udaljen od kopna, poluotoka Pelješca, Mljetskim kanalom širokim svega 8 km. Trećina otoka proglašena je Nacionalnim parkom 60-ih godina zbog jedinstvenog sustava morskih jezera koja su prije 10 tisuća godina bila slatkovodna, klifova, brojnih otočića, špilja, ostaka mediteranske
prašume koja je nekada prekrivala područje cijelog Sredozemlja te bogate povijesne i kulturne baštine koja seže u ilirsko i rimsko doba.
Najviši vrh otoka je Veliki Grad na 514.

Put maslina počinje u Babinom Polju preko puta parkirališta kampa i proteže se do Maranovića kroz maslinike s pogledom na vanjski dio otoka, prema taliji. Cijelo Babino Polje je zasađeno maslinama i ujedno je najveći maslinik na otoku. U berbi maslina tradicionalno sudjeluje cijela obitelj, a započinje u studenome. Uz stazu se nalazi i uljara gdje se mogu kupiti ekstradjevičanska i djevičanska maslinova ulja. Osim maslina, uz stazu se mogu vidjeti kuke i šparoge (u rano proljeće), stabla rogača, alepskog bora, pinja, badema, grmovi velikog pelina, šipka, ljekovite kadulje. Staza vodi do Odisejeve špilje, Fiječina kuće iz 16. stoljeća, Sotnice,  Kneževa dvora,  crkve sv. Vlaha,  crkve sv. Spasa kao i do suhozida.

Staza Sakralno blago Babinog polja je kružna, prolazi kroz samo mjesto i spušta se u polje, a vodi do crkava i kapelica koje svjedoče kršćanskoj tradiciji otoka. Zaštitnik mjesta je sveti Pavao čija je župna crkva otvorena za posjetitelje, dok su manje crkve i kapelice nerijetko zatvorene. Na stazi se mogu vidjeti crkva sv. Andrije, župna crkva sv. Pavla, crkva sv. Pankracija (11. st.), crkva sv. Ivana Krstitelja (12.-14. st.), crkva sv. Spasa (12.- 14. st.), crkva sv. Josipa, crkva sve Vlaha (15. st.), kapela Gospe od Brijega (17. st.) i Fratrova kuća tj. samostan sv. Nikole (17. st.). Tijekom 11. stoljeća stanovnici Babinog Polja izgradili su prvu crkvu koju su posvetili svetom Pankraciju, prvom zaštitniku otoka. Ustanovljena je i župa čime Babino Polje postaje crkveno sjedište otoka Mljeta. Crkvica je s Babinim Poljem došla u posjed benediktinaca koji su izgradili upravnu zgradu Sotnicu. 

Put suhozida počinje ispod Ocinja na državnoj cesti D-120 do Lečišta. Tematska staza predstavlja upoznavanje kulturnog krajolika kojeg oblikuju polja i suhozidi, koja zajedno čine jedinstvenu kulturnu i prirodnu baštinu, a koji istovremeno svjedoče kontinuitet življenja na ovim prostorima. Put suhozida vodi kroz polje uz suhozide, način ograđivanja parcela za poljoprivrednu upotrebu. Umijeće suhozidne gradnje upisano je krajem 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Trasa uključuje spomenik kralju Tomislavu podignut 1925. godine, najstarije jezgre zaseoka Ocinje i Zabrježe s voltima iz 15. stoljeća, najstariju sačuvanu stambenu kuću vlasnika Petra Marketa u Ocinju iz 16. stoljeća, crkvu Gospe od Brijega, stare suhozide Lećište, nasade lavande i maslinike.

Staza počinje na Vodicama, a završava preko puta kampa u Babinom Polju. Na području Babinog Polja postoje izvori vode i potok s koritom u kamenu (često presuši) koji povezuje cijelo polje. Šetnja stazom omogućuje upoznavanje kulturnog krajolika kojega oblikuje izvor, potok, maslinici i zaseoci i sakralni objekti, koji zajedno čine jedinstveni geomorfološki fenomen, a koji istovremeno svjedoče tisućljetnom kontinuitetu življenja od prapovijesti sve do danas. Trasa staze uključuje kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti: Izvor Vodice, ilirske gradce „Gradac od vodica“, stari potok, Fratrovu kuću – samostan sv Nikole, crkvu sv. Pankracija, crkvu sv. Vlaha, Sotnicu, Knežev dvor, staru jezgru zaseoka Zadublje, kulu iz 17. stoljeća s pripadajućom mlinicom. Staza se isprepliće s tematskom stazom “Sakralno blago Babinog Polja”.

Na obnovljeni Austrijski put može se ući s dvije strane: u naselju Sobra (kod vodopostrojenja) i predjelu Grebac (između naselja Sobra i Babino Polje). Osobni automobili se mogu ostaviti na parkiralištu u Sobri (10 mjesta) i u Grebcu na manjem proširenju (četiri mjesta). Početak staze je označen. Ulazak na trasu Austrijskog puta s Grebca započinje stepenicama do obnovljene kamene kaldrme s blagim padom. S desne strane puta vidi se izvor bočate vode (blatine) koja služi za navodnjavanje polja i kao izvor pitke vode u ljetnim mjesecima. Uz put
raste makija, borovi, aromatično i ljekovito bilje: alepski bor, pinj, tršlja, zelena paprat, dubrovačka zečina, mljetska sunčanica, kadulja, majčina dušica. Pri kraju puta se otvara pogled na Mljetski kanal.

www.strukturnifondovi.hr