Otok Mljet ima svakodnevnu katamaransku vezu s Dubrovnikom, a ljeti i s Korculom i Lastovom. Tijekom cijele godine prometuje trajekt na liniji Prapratno-Sobra. U sezoni otok je povezan trajektom i s Dubrovnikom, Korculom, Hvarom, Splitom i Rijekom.

Tijekom ljetnih mjeseci područje Nacionalnog parka (luke Plače i Pomenu) dotiču brojni turističko- izletnički brodovi iz Dubrovnika, Korčule, Makarske i poluotoka Pelješca.

Povijest

 Otok se u dokumentima susreće pod imenima: de Melita, de Meleta, na Mlete, de la Melida, de Melta, de Malta, di Meleda, Melitensis, Melitae sva jednako lijepa i melodiozna, kao i on sam. Riječ Melita – Melite u grčkom jeziku ima isto značenje kao i latinska riječ za med – mell, mellis. i ima smilsla da njegovo ime nastaje od riječi med, jer su u prošlosti u njegovim šumama živjeli brojni pčelinji rojevi.Svojasća pravili su u udubinama stoljetnih stabala i stijena.

Tko jednom upozna taj povijesni otok čudesne ljepote izvorne prirode postaje njegovim zaljubljenikom i rado mu se ponovo vraća. Prošlost otoka pamti Odiseja i njegovu nimfu Kalipso, apostola Pavla, pjesnika Opijana, rimskog cara Augusta, germanskog vojskovođu Odoakra i njegova “comesdomesticorum” Pieriusa, drevne Ilire, hrvatsko-slavensko naseljavanje otoka i njihove borbe s romanskom vojskom, dubrovačke plemiće koji su kao opati sv. Marije i kasnije kao mljetski knezovi upravljali otokom, propast Dubrovačke Republike, dolazak Napoleonove vojske i engleskog ratnog brodovlja, stogodišnju austrijsku vladavinu, prvu talijansku okupaciju otoka, vladavinu nenarodnih režima Kraljevine Jugoslavije, drugu okupaciju i anektiranje otoka Mussolinijevoj Italiji od 1941. do 1943. godine, antifašistički pokret i oslobađanje otoka 1944. godine, te polustoljetni komunistički režim.

Od 1990. g. Mljet je zajedno sa ostalim našim hrvatskom otocima nedjeljivi dio slobodne i nezavisne Republike Hrvatske, što je bila stoljetna težnja i san brojnih generacija Mljećana.